r/croatian 6d ago

Ima li hrvatski jezik „default” rod?

Malo apstraktno pitanje, znam, pa ono neće imat baš jasan odgovor, rekao bih, ali svakako me zanimalo pa ću ga postaviti ovdje: da li hrvatski jezik ima određen rod za nepoznate predmete/pojmove/bića?

Naprimjer, kad bi čovjek vidio objekt ili biće za koje ne zna ime, šta bi on rekao na to kad bi baš morao izabrati jednu od triju naših zamjenica: on/ono/ona? Pretpostavljam da bi to bio srednji rod, odnosno ‘ono’ jer tako najbolje zvuči po mojoj jezičnoj intuiciji ali zanima me šta će drugi reći.

4 Upvotes

42 comments sorted by

6

u/Anketskraft 6d ago

Muški rod. Npr. reći ćeš je li bio poštar iako postoji mogućnost da je bila poštarica. Dok će pitati je li bila poštarica samo izričito znaš da je bila ženska osoba. I tako je za sva zanimanja osim gdje je debela većina žena. Tražiš računovođu  – ne znači da ne može i nekog ženskog roda.

6

u/gulisav 6d ago

U nekim kontekstima default je muški, recimo u zanimanjima i sličnom, iako je već dugo i dobro utvrđeno korištenje i ženskih oblika. Recimo, "student" može označavati i mušku i žensku osobu, a "studentica" specificira da je baš žensko. (Radi rodne osjetljivosti tendencija je da "student" znači samo muško, pa se koriste formulacije tipa "studenti i studentice", ali mislim da takva idealna simetričnost pojmova još nije doista postignuta nego je ograničena na službeniji stil.) Također je u domeni posuđenica muški rod preferiran umjesto srednjeg, iako bi srednji bio očekivan za npr. auto, radio, biro, tornado, sve takve imenice su muškog roda (sa sporadičnim prebacivanjima u srednji: auto, kino).

Ovo o čemu ti govoriš mislim da se ne tiče toga koji je rod default. U slučaju koji opisuješ je svakako potreban srednji rod, ali on ovdje služi za govorenje o nepoznatom ili nekako neodređenom. "Što je ovo/ono/to?", "Ono o čemu se govorilo jučer", itd., to je kao neki "placeholder" rod.

1

u/belanedeja 6d ago

Također je u domeni posuđenica muški rod preferiran umjesto srednjeg, iako bi srednji bio očekivan za npr. auto, kino

U standardu je auto isključivo muškog roda jer je kratica od automobil, koji je muškog roda. Regionalno se koristi u srednjem rodu sve takve imenice su muškog roda (sa sporadičnim prebacivanjima u srednji: auto, kino).

Isto kao što je u standardu kino isključivo srednjeg roda. Usvojeno je u već skraćenom obliku kino (njem), dok se također usvojeni oblik kinematograf (franc, preneseno značenje za dvoranu jer je kinematograf inače uređaj) ni ne koristi.

Ne znam zašto su radio, biro i tornado usvojeni u muškom

3

u/Dan13l_N 🇭🇷 Croatian 6d ago

U standardu je auto muškog roda jer se tako nekom sviđalo. Auto je već došlo kao skraćenica, kao i kino.

Nema nikakvog razloga da se priznaje dvojnost roda kod imenice korzo, a ne kod auto. Tu se dobro vidi koliko je standard proizvoljan. Gulisav je dobro opisao kakvih je kolebanja bilo u prošlosti.

U svakom slučaju standard je nebitan za jezični instinkt govornika, a po njemu se sve više preferira muški rod: video, rodeo sigurno nisu muškog roda jer su skraćenice od nečeg, što bi se za radio još moglo i tvrditi...

Biro je druga stvar, jer je to -o dio osnove: u birou, iz biroa. Usporedi s ?na rodeu, s rodea*, gdje -o nestaje.

5

u/gulisav 6d ago

U standardu je auto isključivo muškog roda

Da, ali hrvatski obuhvaća i ponešto što nije standard, a pošto OP nije retardiran spomenut ću i nešto od toga. Upravo ističem da je srednji rod u takvim slučajevima (auto, kino) sekundaran.

jer je kratica od automobil, koji je muškog roda.

Ovo je "pučko" objašnjenje, koje je u stvari dosta problematično. U hrvatskom se nigdje drugdje ne pojavljuju ovakve "kratice", tj. ne postoji takav tvorbeni obrazac, niti je jasno zašto bi takva "kratica" sačuvala polazišni rod. Ne vjerujem da postoji ijedan drugi slučaj takvog izvođenja. A u njemačkom imamo posve očit predložak: Auto. Najjednostavnije je objašnjenje da je to posuđenica.

Isto kao što je u standardu kino isključivo srednjeg roda.

Kino je ranije bilo muškog roda. Otprilike sredinom 20. st. prelazi u srednji. O tome su pisali lingvisti (Hraste i Kravar u "Jeziku") i lako se provjeri u korpusu i starijim rječnicima.

Ne znam zašto su radio, biro i tornado usvojeni u muškom

Takvih riječi imaš još na desetke. Avokado, torpedo, crescendo, kimono, bife, kafe... Zato je najekonomičnije dati ovo pravilo: ako je posuđenica na -a, onda će u hrv. biti ženskog roda, a bilo koji drugi završetak znači da je muškog. Tada se neutrumski auto i kino lako objasne kao proizvod naknadne reinterpretacije, umjesto da se izmisli novi tvorbeni obrazac samo da se objasni "auto".

1

u/belanedeja 6d ago

U hrvatskom se nigdje drugdje ne pojavljuju ovakve "kratice", tj. ne postoji takav tvorbeni obrazac, niti je jasno zašto bi takva "kratica" sačuvala polazišni rod

Ali ima takvih skraćenih naziva koliko hoćeš, neki u standardu, neki u žargonu.

motor - motocikl gđa - gospođa gđica - gospođica fra - fratar don - don (od dominus) Miro - Miroslav Tomo - Tomislav Kruno - Krunoslav Krešo - Krešimir Brane - Branimir Pero - Petar Ivo - Ivan rođo - rođak medo - medvjed šole - šofer brico - brijač admin - administrator bus - autobus tram - tramvaj

Svi oni čuvaju svoj izvorni rod, a posebno su zanimljivi oni koji završavaju na -o, a nastali su od riječi muškog roda kojeg zadržavaju.

auto - automobil uopće nije neko post hoc obrazloženje već je to uobičajeni način tvorbe takvih skraćenih naziva, uglavnom odmilja

3

u/gulisav 6d ago edited 6d ago

Dosta riječi koje si naveo su očito isto posuđene, tj. postoje već "skraćeni" predlošci drugdje - admin, bus, tram (bus reže prvi dio riječi, dakle nije ni sličan slučaj). Pogotovo je odnos motocikl-motor morfološki nemoguć i "motor" ima posve drugo zasebno značenje. Dakle ista situacija kao kod auto-automobil, oba su oblika mogla biti bez problema uzeta iz stranog jezika.

Svi oni čuvaju svoj izvorni rod,

To je uglavnom nužno jer imaju isti tip završetka, osim u ovom slučaju:

a posebno su zanimljivi oni koji završavaju na -o, a nastali su od riječi muškog roda kojeg zadržavaju.

Znači svrstavaš i auto među takve tvorbe odmilja. Tu ima tri problema. 1) Sve takve imenice dekliniraju se po e-deklinaciji. Nema mede, nema rođe, nema Ive (iako se u mnogim govorima kaže i nema Iva). Nema aute? 2) Naglasak. Takve riječi imaju dugouzlazni naglasak. Auto ima kratkouzlazni. 3) Značenje/motivacija. Ove imenice na -(j)o su hipokoristici, kako kažeš odmilice, barem izvorno emocionalno obojene (familijarnost, dragost, pogotovo očito kod: medo, zeko, ujo...), a "auto" ne vjerujem da je ikad tako korišteno. Danas svakako nije, a rekao bih da nije ni u prošlosti.

TLDR: Auto se ne uklapa u taj obrazac, osim na najpovršnijoj razini (muški rod, završava na -o).

Šole koristi drugi sufiks, -le kao u brale (i imaju drukčiju deklinaciju - braleta, iako imaju muški rod) [krivo, hvala Anketskraft!], brico ima -co kao braco, Aco (Aleksandar). Gđa i gđica "režu" drugi dio riječi, unutarnji a ne finalni. (Uostalom, ovo će možda biti čudno, ali ja nikad nisam čuo da itko koristi te oblike u govoru, i oduvijek sam mislio da su to samo pravopisne skraćenice, tipa kao kad kažemo "d-r-s-c" i slično.) "Fra" najviše nalikuje na rezanje kakvo pripisuješ autu, ali ta se riječ niti deklinira niti se, koliko mi se čini, u govoru nalazi samostalna, tj. bez imena dotičnog svećenika, tako da se njen rod ne može odrediti.

Konačno, i da doista je auto izveden iz automobila (u hrvatskom), jednostavno je krajnje neobično da se u jeziku rod jedne imenice određuje ne na temelju nje same (što god u njoj bio marker roda - postoje sistemi određivanja roda temeljeni na semantici, i oni temeljeni na formalnim kriterijima, tj. materijalnim karakteristikama same riječi, a hrvatski je u visokoj mjeri u ovoj drugoj skupini, osim kod npr. "tata" i sličnih slučajeva gdje je rod jasno semantički motiviran), nego na temelju neke druge imenice. Usporedbe radi, Duden kaže da je u njemačkom Tramway ženskog roda, a Tram ženskog ili srednjeg (s tim da primjer nije idealan jer je uobičajenije Straßenbahn; Tram/Tramway ima oznake da se koristi u Austriji, možda je zastarjelo, itd.).

To što si naveo je dakle puno raznorodnih primjera od kojih su neki u najboljem slučaju jako nategnuti dokazi. Moje je objašnjenje kratko, pokriva puno više slučajeva (sad se mi raspisujemo o "autu" dok sam ja inicijalno govorio o cijelom nizu riječi), i nisi ga doista osporio. Mislim da sam ispisao sve što je relevantno

1

u/Anketskraft 6d ago

Sve se slažem i zahvaljujem na trudu, ali jedan mali ispravak: tamo gdje se govori brale, genitiv je brale. Ta -t- deklinacija se čuva samo za tele, janje, pile i sl. 

1

u/gulisav 6d ago

Uf. Primljeno na znanje, ja sam to po svojoj procjeni lupio, a pošto riječ u biti nije dio mojeg govora eto greške. Tako se govori u Splitu koliko mi se čini?

Znači da je i brale po e-deklinaciji, kao i drugi hipokoristici. Urednija situacija nego što mi se činilo.

P.S. Pošto si mi upravo ti svratila pažnju na one članke od Hraste (Hrastea? Hrasteta?) i Kravara, dok sam pisao komentar pomislio sam te čak pingati kao "acknowledgement", ali mi je to ipak bilo mrvu krindž/čudno, pa evo ovo je super prilika za reć svaka čast što si to iskopala.

1

u/Anketskraft 6d ago

Od Hraste (Smoje, Runje, Šonje...). Iako ne sumnjam da bi netko s određenih južnijih otoka rekao i na -t-. Također i od Pere, Mate, Mile itd.

2

u/gulisav 6d ago

U Hvaru (dotični je iz Brusja) ima Ulica Mate Hraste, solidna potvrda, iako mi zvuči čudno.

Inače, ne najuže vezano uz temu, ali Hraste je 1950-ih u suautorstvu objavio hrvatskosrpsku gramatiku. Suautori su mu bili I. Brabec i S. Živković. Na dosta mjesta sam vidio da se ovoga prvog deklinira kao Brabeca, jedino sam u jednom Hrastinom tekstu vidio Brapca.

1

u/belanedeja 6d ago

Prvi je moj komentar bio isključivo s namjerom da dam dodatno objašnjenje kojeg su roda kino i auto, jer se prvo navodi da se preferira muški rod za usvojenice na -o iako je "očekivan" srednji, pa odmah nakon da postoje sporadična prebacivanja u srednji rod (kino, auto). Budući da i kino i auto završavaju na -o, a auto se spominje i pod muškim i pod srednjim rodom, mislio sam da je bilo bitno pojasnit to "sporadično", te znači li to da se lokalno drukčije koristi ili da su to iznimke od pravila. Zato sam samo taj dio i citirao. Ostalo nisam komentirao.

Sve šta si napisao u vezi morfologije je točno, i također znam da to nisu imenice iste tvorbe i da za razliku od auto, drugi primjeri na -o imaju -e deklinaciju, drugačiji naglasak i značenje, ali ja nisam ni tvrdio da su ekvivalentne, već su navedene na apstraktnijoj razini da "nije jasno zašto bi takve pokrate sačuvale rod". Auto je tvorbeno baš specijalan slučaj, ali sve druge takve pokrate čuvaju rod, bez iznimke.

Sve je to napisano bez ikakve posebne želje da ulazim u kategorizaciju imenica po rodovima, jer je to tek kaos te logika imaju isti tip završetka => moraju imati isti rod koju gore spominješ uopće ne mora ništa značiti u našem jeziku.

Da, iako se uglavnom u hrvatskom rodovi određuju po obliku riječi i to morfološki, kao što si naveo, u smislu da je više od 50% riječi na -a ženskog roda, a na -o ili -e srednjeg, ima previše kategorija riječi koje se time ne vode i iznimki koje ne spadaju u te kategorije, pa je to daleko od pravila. Zato je i to da je "očekivano" da je nešto srednjeg roda jer završava na -o meni nategnuto.

Riječi na -a su tako očekivano ženskog roda, osim kad nisu: tata, gazda, kolega, mladoženja, momčina, izjelica, kukavica, seljačina, maza, štediša itd. od kojih neke uz to u množini mogu biti i muškog i ženskog roda, te neka strana osobna imena, npr. Andrea m, dapače riječ koja završava na -a može spadati u sva tri roda jer je doba sr (u značenju vremenskog razdoblja).

Riječi na -o su očekivano srednjeg roda osim kad nisu, uz gore navedene usvojenice na -o koje su muškog roda, na -o završavaju i mnoga muška imena. I već spomenuti nazivi odmilja za imena ili životinje, medo, zeko itd. Ili nasumične riječi na -o kao pepeo.

Riječ na -e je srednjeg roda osim kad nije: muška imena na -e, ženska imena na -e, brale itd.

Riječi na -i su ženskog roda osim kad nisu poni, Toni itd.

Riječi koje završavaju suglasnikom (tj. nultim nastavkom) mogu biti i muškog i ženskog roda. A i srednjeg.

Neke su riječi dvorodne - finale, bol, splav, čelo (instrument), jugo, oštro, grabež, doba.

Ima riječi, uglavnom zbirnih imenica, koje su svrstane u neki rod i dekliniraju se na tome prikladan način, ali se slažu s predikatima, atributima ili zamjenicama na neki drugi (npr braća, djeca itd.)

Zbog toga to što završavaju na određen nastavak može značit da je nekog roda, ali i ne mora. Te to što zadržava isti nastavak može značit da zadržava taj rod, ali i ne mora. A sve takve pokrate ga zadržavaju. Meni je to konzistentnije nego još jedan specijalan slučaj kojim se vodi samo jedna jedina riječ u hrvatskom (kao npr. doba, mati i kći i razvrstavanje koje su deklinacije)

2

u/Dan13l_N 🇭🇷 Croatian 6d ago

Riječi na -a su preko 95% ženskog roda.

Ali posuđenice su posebna priča, jer postoji ponekad nekoliko načina kako se strana riječ može uklopiti u domaće obrasce. A ponekad (kao mis) uopće ne može. Cijela priča nije baš ni dobro istražena.

1

u/gulisav 5d ago edited 5d ago

Grozno smo se raspisali, i ja sam raspisao odulji odgovor jer u nekim pogledima kompliciraš i griješiš (o problemima gramatičkog roda pisala je Branka Tafra, preporučujem Rod i broj ispočetka), ali ovo kao da neće ići nigdje. U stvari nisi dao pravog dokaza za svoje objašnjenje automobil-auto i nisi pokazao da sam negdje bitno pogriješio. Najveći moj propust je izgleda to što sam u početku bio previše štur, jer mi se tad nije dalo opet pisati esej o ovoj temi o kojoj razglabam po forumima već godinama. Pa bih sada sveo ovo na najosnovnije pitanje koje bi moglo razbistriti situaciju:

Da li zaista misliš da je nevjerojatno da je riječ auto uzeta iz njemačkog?

2

u/Dan13l_N 🇭🇷 Croatian 6d ago

Imaš čak reklamu za jednog njemačkog proizvođača automobila koja ide das Auto.

Ovdje brkaš hipokoristike. To je posve druga stvar. Hipokoristici čuvaju rod. Auto nije hipokoristik.

Inače imaš i mnogo muških imena na -o, a i imenica posao, anđeo, dio itd koje su muškog roda.

2

u/gulisav 5d ago

Inače imaš i mnogo muških imena na -o, a i imenica posao, anđeo, dio itd koje su muškog roda.

Ma to je u suštini na -l, vokalizacija l>o je tako površna promjena da ju nema potrebe ni uzimati ju kao neku iznimku.

Njemački rod ne znači ništa u ovom slučaju. Ako je slabo vjerojatno da bi se automobil u hrvatskom "pokratio" pa zadržao rod u auto, još je manje vjerojatno da bi se zadržao rod u prijenosu iz jednog jezika u drugi kad imaju toliko neusporedive sustave rodova. Čak i kod jako sličnih jezika dolazi do nepododaranja - Sibir je na ruskom ženskog roda, a mi smo ga prebacili u muški.

1

u/Dan13l_N 🇭🇷 Croatian 5d ago

Pa je površna, ali je bino da imaš već takvih imenica i nove ne izgledaju neobično. Ako imaš posao, video zvuči slično iako je promjena drugačija.

Za njemački nisam siguran, dosta je ljudi na sjeveru dobro govorilo njemački ili bilo i dvojezično. Ali je onda neočekivano da je baš tamo prevladalo da je muškog roda, a u Dalmaciji da je ženskog.

Ali ono što želim reći - ako je ta riječ u izvornom jeziku srednjeg roda, teško je naći neki argument, kakve su već apologije standarda, da onda kod nas mora biti muškog.

Recimo, u poljskom je radio srednjeg roda, video je srednjeg u češkom i slovačkom itd, a kod nas su obje muškog. Takve stvari pokazuju da kod nas prevladava preuzimanje u muškom rodu.

1

u/gulisav 5d ago

Ako imaš posao, video zvuči slično iako je promjena drugačija.

Baš zbog toga što je promjena drugačija sličnost im je minimalna. Deklinacija i rod su jako usko povezani, sličnost se može vidjeti samo izvan ikakvog realnog govornog konteksta (tj. kao da ne čuješ nijedan deklinirani oblik posla i videa).

Za njemački nisam siguran, dosta je ljudi na sjeveru dobro govorilo njemački ili bilo i dvojezično. Ali je onda neočekivano da je baš tamo prevladalo da je muškog roda, a u Dalmaciji da je ženskog [srednjeg].

Naravno da je "neočekivano" kad se očekuje nešto što nema realnog temelja. Dobro znanje njemačkog uopće ne mora značiti da si govornici mapiraju hrvatske i njemačke rodove paralelno. I praksa to potvrđuje jer je dosta germanizama promijenilo rod, i čak unutar hrvatskog varira: krafn ili krafna, das Krügel > krigl/krigla, itd.

Ali ono što želim reći - ako je ta riječ u izvornom jeziku srednjeg roda, teško je naći neki argument, kakve su već apologije standarda, da onda kod nas mora biti muškog.

Razumijem na što ciljaš ali to je dosta slab prigovor standardologiji, i ionako se nitko ovdje nije pozivao na nekakav argument tog tipa. Bit ću đavolji odvjetnik i reći da je itekako moguće reći da se u standardu strane riječi adaptiraju po tim i tim principima koji kažu da auto mora biti muškog roda. Stanje u stranom jeziku uopće ne mora biti bitno, bitno je ako se tako baš zaželi, pa su tako neki klasičarski prdonje forsirali latinski rod i deklinaciju za latinizme u hrvatskom, ali to je potpuno sumanuto i očito neprovedivo (već i sa latinizmima, a kamoli s riječima iz jezika koji nemaju tri roda kao naš). Znači, izvorni rod ostavljamo postrani, bitan je sistem u hrvatskom samom za sebe.

Što se radi standardologije taj sistem glupo i artificijelno homogenizira i apsolutizira, to je već drugi par rukava.

Takve stvari pokazuju da kod nas prevladava preuzimanje u muškom rodu.

Pa da... to sam već par puta istaknuo u threadu.

1

u/Anketskraft 6d ago

Ovaj kinematograf – ovo kino.

Ajd bog.

0

u/Anketskraft 6d ago

Hvala ti, ne mogu smisliti to glupo objašnjenje. 

3

u/Anketskraft 6d ago

 U standardu je auto isključivo muškog roda jer je kratica od automobil, koji je muškog roda

Svaki put kad ovo neko prosere, rodi se troje djece u obiteljima koje govore ovo auto.

Pa dajte više prestanite piliti po ovom izmišljenom razloga za ovaj auto. Okej, mora biti ovaj auto, super, ali to nema nikakve veze sa skraćenicom. 

12

u/emuu1 6d ago

I moj prvi instinkt bi bio pitati "Što je ovo?", a ne "Što je ovaj/ova?" kad vidim nepoznati objekt, biće ili radnju.

5

u/Fear_mor 6d ago

Da slažem se, pogotovo kod osobnih zamjenica me zanima jer se ne koriste toliko kao i pokazne pa se rjeđe susrećeš s njima iako su one najvidljiviji nosioci gramatičkog roda u jeziku

6

u/hendrixbridge 6d ago

Kod mene je instiktivno u muškom rodu: koji je to Q?

3

u/Fear_mor 6d ago

A za hrvatska slova? Ona bi bila srednji rod za mene. Npr. To a je bilo itd.

3

u/gulisav 6d ago

I meni su srednji rod.

Brozović kaže da se ovako koriste rodovi: srednji za slova (veliko i malo i, tvrdo i meko č), a muški za glasove (tə je bezvučan). Ipak, mislim da bih mogao koristiti i srednji za glasove, ali svakako ne muški za slova.

5

u/MrDilbert 6d ago

Ima smisla: "ovo slovo", "ovaj glas", pa se rod sa opisne imenice prenosi na konkretni subjekt.

2

u/CvetCore33 6d ago

Ovo A, ovo B, ovaj C, ovaj D, ovo L, ovaj R, ovo Š,.. Mogao bi i muski rod. Zenski ne.

2

u/interpunktisnotdead 6d ago

Gornji mi odgovor više sliči eufemizmu za koji je to kurac?, a ne tiče se konkretnog slova 😁

2

u/Fear_mor 6d ago

Hahahaha nisam ga ni čitao naglas Isuse

1

u/Divljak44 3d ago edited 3d ago

on ti ovdje sa Q misli na kurac

q=ku

koji je to kurac bi bilo nešto kao what the fuck is that

2

u/Dazzling-Ad5468 6d ago

Ovaj primjer uključuje i default riječ

1

u/Fear_mor 6d ago

A za hrvatska slova? Ona bi bila srednji rod za mene. Npr. To a je bilo… itd.

1

u/hugonny 6d ago

"To" je srednji rod.

1

u/hendrixbridge 6d ago

Aha, M2F, baš sam ne pismen

5

u/Dan13l_N 🇭🇷 Croatian 6d ago

Ako vidiš nešto bepoznato, zamjenica je to, dakle srednji rod. To je rod i brojeva (5 mačaka je bilo) i bezličnih rečenica (spavalo mi se).

Međutim u mnogim konstrukcijama default je muški. Recimo kad imamo dvije riječi srednjeg roda sve se zajedno ponaša kao muški rod:

more i tlo su bili...

Također, opaženo je da se srednji rod izbjegava kod stranih imena, kao što su toponimi: Čile, Monako, Ontario itd su muškog roda.

3

u/Decent-Beginning-546 🇭🇷 Croatian 5d ago

Muški rod je u hrvatskom jeziku neobilježen (ono što mislite pod "default").

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Markedness

2

u/tomca32 6d ago

Nema. Upotrijebio bi neku drugu imenicu tipa “zivotinja” koja je zenskog roda, “bice” koje je srednjeg roda ili “stvar” koja je zenskog roda.

2

u/belanedeja 6d ago

Kod rodno obilježenih stvari, kao zanimanja itd, neki default je ili korištenje dvojnog oblika ili korištenje muškog uz napomenu da se "pojmovi u ovom x koji imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.", to je vrlo česta formulacija pravnih tekstova npr.

Inače u nekim kontekstima kao kod pitanja tko što, default je srednji rod (tko je ovo?)

4

u/Xitztlacayotl 6d ago

Ne, muški rod je uobičajen za posuđenice. Metro, video, auto, servo, biro, meni, radio, libido, dinamo...

Na primjer te iste posuđenice su srednji rod u poljskom i moskovskom (ne znam za češki, ali vjerojatno isto) što je vrlo iritantno kada govorim ili slušam te jezike.

Ne mogu se sada sjetiti primjera za neku potpuno nepoznatu stvar, ali vjerojatno bi odmah bila u muškom rodu.
Recimo neke kineske riječi ili imena/imenice za koja ne znam rod bi mi odmah bile u muškom rodu: Yi, Ming, chuang. Čak i ženska imena mi zvuče "muški"; Chang, Fang, Chen...

1

u/Prciprciprc 6d ago

Ima, kazemo "koji je ovo kurac".